Što nam donosi zakon o suzbijanju neprijavljenog rada?

Hrvatski sabor je u petak, 16. prosinca donio Zakon o suzbijanju neprijavljenog rada („Zakon“) koji se primjenjuje od 1. siječnja 2023. godine.

 

Što je neprijavljeni rad?

Neprijavljeni rad (u užem smislu) je:

 

• rad bez prijave na HZMO prije početka rada, s prvim danom početka rada odnosno na odgovarajuće radno vrijeme
• rad bez sklopljenog ugovora o radu u pisanom obliku ili bez pisane potvrde o sklopljenom ugovoru o radu
• rad na temelju drugih sklopljenih ugovora između poslodavca i fizičke osobe kada takav rad ima obilježja posla za koji se zasniva radni odnos
• zapošljavanje državljanina treće zemlje protivno odredbama propisa kojim se uređuju uvjeti ulaska, kretanja, boravka i rada stranaca

Neprijavljeni rad (u širem smislu) je:

• radni odnos u kojem se ne isplaćuje povećana plaća radniku i ne uplaćuju propisana javna davanja na i iz povećane plaće
• isplaćivanje plaće ili dijela plaće bez obračuna i uplate propisanih javnih davanja

 

Evidencije i popisi

Zakonom je predviđena uspostava dvije evidencije:

1. Jedinstvena elektronička evidencija rada
2. Evidencija neaktivnih osoba

 

Svi poslodavci (uključujući digitalne radne platforme) obvezni su dostavljati podatke u Jedinstvenu elektroničku evidenciju rada.

 

Zakon predviđa i vođenje dva popisa:

1. Popis poslodavaca kod kojih je utvrđeno postojanje neprijavljenoga rada
2. Popis poslodavaca kod kojih nije utvrđeno postojanje neprijavljenoga rada (uvrštenje na popis samo uz suglasnost poslodavca)

 

Odgovornost za podugovaratelje

Predviđena je solidarna odgovornost ugovaratelja za obveze koje podugovaratelj kao poslodavac ima prema svojem radniku, za potraživanja na ime dospjele, a neisplaćene plaće za obavljeni rad odnosno pružene usluge, na koju radnik ima pravo.